KOLIKO JE JEFTINIJE GRIJATI NA DRVA?

Koju ogrjevnu vrijednost ima drvo?

Grijati sa drvom znači grijati ekološki prihvatljivo - toliko dugo koliko imamo adekvatno suhog drva za ogrjev. Gledajući čađavost koju stvara drvo prilikom sagorijevanja dolazimo do zaključka da drvo ne ispušta dodatnu količinu CO2 u atmosferu. Sad si postavljate pitanje koliko ogrjevnog drva trebate u usporedbi sa loživim uljem ili plinom da bi postigli identični toplinski efekat. Ovdje dolazi do izražaja ogrjevna vrijednost drvnih proizvoda. Ogrjevna vrijednost odgovara na pitanje koliko se toplinske energije iz jednog kilograma drveta može dobiti. Jedna litra loživog ulja sadrži ogrjevnu vrijednost otprilike 11,86 kWh, a kod plina ova vrijednost je otprilike 9,26 kWh po metru kubnom. Određivanje ogrjevne vrijednosti kod drva nije tako jednostavna kao kod ovih energenata. Što je veći udio smole i lignita u sastavu drveta to je njegova ogrjevna moć veća. Crnogorično drvo sadrži veći udio ovih sastojaka pa je njegova ogrjevna moć veća od bjelogoričnog drveta. Budući da bjelogorično drvo ima veću gustoću njegova je ogrjevna moć veća po volumenu nasuprot crnogoričnog drveta, osim toga crnogorično drvo je kao ogrjevni energent zabranjen budući da sadrži veliki udio smole zbog kojeg se prilikom sagorijevanja stvara gusti dim te bi on mogao biti vrlo neugodan vašim susjedima.

Utjecaj vode na ogrjevnu vrijednost

Vrlo važan čimbenik na ogrjevnu vrijednost drveta je postotak sadržaja vode u drvetu. Svježe pripremljena drva sadrže i do 50% udjela vode u vlastitoj težini, pa zbog toga imaju vrlo malu ogrjevnu vrijednost. Osim toga loženje sa vlažnim drvima prouzročava stvaranje naslaga smole u dimnjaku koja može prouzročiti i požar u dimnjaku. Nakon jedne do dvije godine skladištenja, drvo sadrži između 15-20% vlažnosti pa je tek tada spremno da se koristi kao ogrjevni energent. Ogrjevne vrijednosti različitih vrsta drveta sa otprilike 15% vlažnosti možete pronaći u niže navedenoj tabeli. Sa ovim podacima obični korisnici ne mogu si posebno pomoći. Njih svakako interesiraju druga pitanja, kao npr. koliko litara loživog ulja ili koliko prostornih metra plina odgovara istoj ogrjevnoj vrijednosti drveta. Upravo te vrijednosti nalaze se također u tabeli.

Što je prostorni metar?

U tabeli se koristi skraćenica "pm". Ova skraćenica odnosi se na prostorni metar (pm), tom mjerom se označavaju drva prilikom kupovine kao ogrjeva. Kada drvene cjepanice širine jednog metra nasložite u visinu i u dužinu od jednog metra onda se to označava kao jedan prostorni metar drva (1 pm). Nasuprot prostornog metra drvo može biti označeno kao sirovi metar "sm" a u prevedenom smislu to bi značilo sirovo nerascijepano drvo, tj. drvena kocka 1m x 1m x 1m. Jedan prostorni metar sadrži u sebi cca. 0,7 "sm" drva ( 1 pm = 0,7 sm )


  Ogrjevna vr. 1 pm drva [(kW x h)/pm] Loživo ulje[l/pm] Plin[m³/pm]
Bjelogorično drvo:
Javor 1.675 141 181
Breza 1.810 153 195
Bukva 1.850 156 200
Hrast 1.890 156 204
Jelsa 1.400 118 151
Bijeli jasen 1.870 158 202
Jablan 1.110 93 120
Bagrem 2.040 172 220
Vrba 1.440 121 156


Nekoliko primjera

Sa podacima iz tabele možete izračunati koliko prostornih metara drva trebate nasuprot dosad korištenih energenata kao loživo ulje ili plin za cijelu godinu. Ako ste naprimjer do sada po godini dana trebali 2.500 litara loživog ulja, istu ogrjevnu vrijednost možete postići sa 16,0 prostornih metara hrastovog drveta ( 2.500 l / ( 156 l/pm )). Ako pak grijete na zemnim plinom i trebate 3.000 m³ plina godišnje, isti ogrjevnu vrijednost ćete postići sa 15,38 prostornih metara brezovog drveta ( 3.000 m³ / 195 ( m³/pm )).

Koliko koštaju različiti energenti?

Cijene loživog ulja, plina i drva se mijenjaju i stalno su podložne promjenama. U našoj kalkulaciji uzeli smo trenutne cijene na Hrvatskom tržištu. Loživo ulje trenutno košta 4,90 kn po litri, plinu je sadašnja cijena 2,08 kn za m³, a drva za ogrjev kreću se između 120-270 kn (ovisno o kvaliteti i načinu obrade) za 1 prostorni metar drva, a mi smo u našem slučaju uzeli prosječnu cijenu od 200,00 kn za prostorni metar a u cijenu je potrebno još dodati i transport. Pretpostavimo da godišnje trebate 3.000 litara loživog ulja. Ova količina loživog ulja odgovara ogrjevnoj vrijednosti od 35.580 kWh godišnje ( 3.000 l x 11,86 kWh/l ). Istu ogrjevnu vrijednost postignut ćete sa 3.842 m³ plina (35.580 kWh/( 9,26 kWh x m³)) ili sa 19,2 prostornih metara bukovih drva ( 35.580 kWh/( 1.850 kWh/m³)). I tako za jednogodišnju potrošnju dolazite do sljedećih rezultata:



Loživo ulje: 3.000 Litara x 4,90 kn = 14.700,00 kn
Zemni plin: 3.842 m³ x 2,08 kn = 7.991,36 kn
Ogrjevno drvo: 19,2 pm x 200,00 kn = 3.840,00 kn


Iz ovog izračuna vidi se da je grijanje sa drvima puno jeftinije nego sa uljem ili plinom. Nažalost nema svatko mjesta da u objekat smjesti 18,6 prostornih metara drva. Za 3.000 litara loživog ulja trebate 3 m³ prostora. Ako pak želite uskladištiti količinu drva koja vam je potrebna za cijelu sezonu, potreban vam je prostor ravno šest puta veći ili ćete u vrtu morati izgraditi prozračni prostor za skladištenje drva. Ako pak nemate toliko prostora a ipak želite grijati jeftinije i ekološki prihvatljivije tada je mogućnost odabira drvenih briketa.

Grijanje sa drvenim briketima

Koliko košta pak grijanje sa drvenim briketima otkrit ćemo vam ovdje. Drveni briketi sadrže vrlo mali postotak vlažnosti. Njihova ogrjevna vrijednost je negdje oko 5,1 - 5,7 kWh/kg (ovisno o kvaliteti ), zbog toga je njihova ogrjevna vrijednost veća nego kod drva ( 4 - 4,5 kWh/kg ). Za jednu tonu drvenih briketa platit ćete 650,00 - 1.000,00 kn (ovisno o kvaliteti). Ako opet uzmete za usporedbu 3.000 litara loživog ulja na godišnjoj razini ispada da vas drveni briketi koštaju za sezonu 6.000,00 kn. Po ovom izračunu loženje drvenim briketima ispada nešto jeftinije od plina, sa razlikom što brikete možete pospremiti jednostavnije jer zauzimaju 75% manje prostora od drva. Ako se loži isključivo drvenim briketima preporuča se da se rešetka na dnu kotla prekrije sa lako vadljivim čeličnim limom debljine 1mm budući da briketi do kraja sagorijevaju u vlastitom pepelu, što pojačava snagu sagorijevanja do 25% kod punog pogona. I još jedna velika prednost drvenih briketa je što od ukupne zapremine na kraju ostaje svega 0,03% pepela.

Gdje smo? Kontakt Knjiga gostiju Tražite posao? Vaši prijedlozi Forum Prijava
English Deutch Hrvatski