LEXIKON PITANJA O TOPLINSKIM PUMPAMA
Kako toplinska pumpa podiže toplinu sa niže temperaturu na višu?
Koji izvor energije okoliša mogu koristiti?
Koji je izvor topline najbolji?
Koji izvor energije se nudi kod sanacije objekta?
Što dobivam zamjenom starog kotla za grijanje?
Koliko je dobar moj stari kotao?
Je li dovoljno kod sanacije kotla isti samo zamijeniti novim kotlom?
Toplinska pumpa sa 65 ºC polazne temperature: kakve koristi imam od toga?
Niskotemperaturne toplinske pumpe: kakve koristi imam od toga?
U kojim se vrstama pogona toplinske pumpe mogu koristiti?
Da li je bivalentni pogon kotla i pumpe dugoročno rješenje?
Koji razlozi govore u prilog činjenici da je potrebno zamijeniti stari kotao?
Na što je potrebno obratiti pozornost kod sanacije?
Što je potrebno promijeniti na instalaciji grijanja?
Kako se kod toplinske pumpe priprema topla voda?
Je li solarna energija razumni dodatak toplinskoj pumpi?
Moraju li regulacije za toplinske pumpe biti komplicirane?
Najčešća pitanja na temu grijanje sa toplinskim pumpama
Koliko je dobar moj stari kotao?Koliko je dobar sustav grijanja koji energiju sadržanu u pogonskom gorivu pretvara u toplinsku energiju, može se vidjeti na nekoliko načina: Prvi je tzv. gubitak sadržan u ispušnim plinovima. On se može kontrolirati i utvrditi svake godine kod mjerenja emisije ispušnih plinova od strane dimnjačarske službe prilikom kontrole trošila ili od strane ovlaštene servisne tvrtke. 12% gubitaka u ispušnim plinovima znači otprilike da jedna osmina utrošene energije bez ikakvog iskorištenja prolazi kroz naš dimnjak bespovratno u atmosferu. Ovo je inače granica koja u zapadnim zemljama znači da je sustav grijanja pod svaku cjenu potrebno sanirati te zamijeniti kvalitetnijim.
Posebno kod vrlo starih kotlova, npr. kod kotlova koji su sa krutog goriva preuređeni pomoću plamenika na plinske ili uljne kotlove. Kod ovakvih kotlova površinski gubici su još veći nego gubici u ispušnim plinovima. Površinski gubici su također dio energije koji zbog loše izolacije kotla i spremnika tople vode idu bespovratno u okoliš. U prosjeku je taj postotak kod ovako starih kotlova oko 18% ukupno utrošene energije. Na to još treba dodati 5% bespotrebno utrošenog goriva koji nastaje bespotrebnim ohlađivanjem kotla. Zajedno sa gubitkom u ispušnim plinovima dolazimo do zaključka da otprilike 32-35% skupo plaćenih energenata gubimo bespovratno, što za posljedicu ima opterećenje atmosfere a izaziva tzv. "efekt staklenika".
Pomoću jednostavne metode kontrole od strane dimnjačarske službe ili ovlaštene servisne tvrtke možete pomoću protokola mjerenja utvrditi vaše toplinske gubitke. Svaki takav protokol trebao bi se nalaziti nalijepljen na Vašem kotlu sa podacima zadnje kontrole - mjerenja. Svakim danom kojim odgađate modernizaciju svojeg zastarjelog sustava grijanja znači da čisti novac bespovratno bacate u vlastiti dimnjak.
Razum bi trebao potaknuti korisnike takovih sustava da se s obzirom na stalna poskupljenja fosilnih goriva već danas a ne sutra odluče za modernizaciju zastarjelog sustava grijanja, kako bi smanjili vlastite troškove grijanja, a istovremeno sačuvali okoliš za buduće naraštaje.